Koji čimbenici u ranom životu povećavaju rizik za kasniji razvoj PNEN-a?

Oni se ponekad nazivaju "predisponirajući čimbenici", u koje mogu biti uključeni:

• Genetski čimbenici: malo se zna o tome kako nasljedni čimbenici mogu doprinijeti većoj ili manjoj vjerojatnosti da će ljudi razviti PNEN-e. Međutim, zna se da su PNEN-i češći kod žena. Također se zna da za slične poremećaje, kao što je posttraumatski stresni poremećaj (PTSP), postoje geni koji povećavaju rizik od razvoja. Ovi geni su jedan od razloga zašto će jedna osoba razviti PTSP nakon određenog traumatskog iskustva, dok druga osoba (koja je imala isto iskustvo) ne.
• Stresno iskustvo: oko 90% osoba s PNEN-ima izjavljuje da su u prošlosti imali iskustva koja su bila toliko stresna da bi njima mogli objasniti tekuće emocionalne probleme. Najšire proučavan oblik traumatskog iskustva je seksualno i fizičko zlostavljanje u djetinjstvu. Prijavljene stope seksualnog ili fizičkog zlostavljanja u bolesnika s PNEN-ima uvelike variraju, ali neka su istraživanja otkrila da oko jedna četvrtina žena s PNEN-ima prijavljuje neki oblik zlostavljanja u ranom životu. Muškarci s PNEN-ima rjeđe prijavljuju zlostavljanje. Stresno iskustvo može neke osobe ostaviti u trajnom stanju povećane opreznosti (kao kada ste tjeskobni u mraku i osluškujete i najmanju buku). Bivanje u ovom stanju može učiniti osobe osjetljivijima na relativno male promjene oko sebe (poput iznenadnih zvukova, bljeskanja svjetala ili svađa koje se oko njih odvijaju).
• Obiteljski problemi: Neka istraživanja sugeriraju da je vjerojatnije da su osobe s PNEN-ima roditelji zanemarivali u ranom djetinjstvu, ili da su svoje obitelji doživljavali kao manje podržavajuće i komunikativne te više kritične. Osobe s PNEN-ima također imaju veću vjerojatnost od osoba s epilepsijom da imaju obiteljsku povijest psihijatrijskog poremećaja ili epilepsije.
• Čimbenici osobnosti: PNEN-i nisu povezani s nekim određenim tipom osobnosti. Međutim, neke osobe s PNEN-ima imaju tendenciju da doživljavaju emocije snažnije od drugih i da budu podložni naglim promjenama emocija. Druge osobe s PNEN-ima imaju neobičnu razinu kontrole nad svojim emocijama i nisu svjesni malih (ali možda važnih) promjena u svojim emocijama.
• Psihološko zdravlje: Osobe s PNEN-ima će vjerojatnije imati poremećaje kao što su anksioznost, depresija i PTSP.
• Tjelesno zdravlje: tjelesni zdravstveni problemi povećavaju rizik od razvoja PNEN-a. Rizik od razvoja PNEN-a također je veći kod osoba s epilepsijom. To može biti zato što druga stanja uzrokuju promjene u mozgu, što osobama otežava suočavanje s uznemirujućim situacijama. Međutim, druge bolesti također mogu utjecati na to kako se osobe osjećaju o sebi i mogu uzrokovati PNEN-e utječući na njihove emocije ili razmišljanje.
• Kognitivni čimbenici: Ne postoji tipičan obrazac problema s radom mozga kod osoba s PNEN-ima. Međutim, značajan dio ljudi s PNEN-ima ima rezultate ispod očekivanja na testovima pažnje, pamćenja i mentalne obrade. Problemi s radom mozga ne javljaju se samo kod osoba s tjelesnim poremećajima mozga, već i kada su ljudi anksiozni ili depresivni.